zastita-zivotne-sredine

Zaštita životne sredine

Upotrebom toplotne pumpe se smanjuje potrošnja energenta i do 6 puta jer se veći deo toplote uzima besplatno iz podzemne vode.

Takođe, zahvaljujuići maksimalnoj kontroli potrebne energije za zagrevanje se sprečava pojava nepoželjnog pregrevanja i rasipanja energije.

Podzemna voda koja se koristi za zagrevanje preko toplotnih pumpi ne menja svoj kvalitet i vraća se u podzemlje u neposrednoj blizini, tako da se na ovaj način ne remeti slojevitost tla i količina podzemnih voda.

Kompanija DIZMARK na ovaj način daje svoj doprinos zaštiti prirodnih resursa.

usteda

Kakve uštede mogu da očekujem postavljanjem toplotne pumpe?

Grejanje i hlađenje objekata pomoću toplotne pumpe nesumljivo je najjeftinji sistem grejanja koji trenutno postoji na tržištu. Na cenu zagrevanja toplotnom pumpom utiče više faktora kao što su strujimer, izolacija i stolarija na objektu, kvadratura, spratnost, namena…

Naime, računice pokazuju da je za objekte do 300m2 isplativo grejanje i sa klasičnim strujomerima koji imaju zelenu, plavu i crvenu tarifu.

Kod objekata preko 300m2 se uvođenjem merne grupe za kotlarnicu ostvaruju dodatne uštede jer sistem ne ulazi u crvenu zonu gde je cena električne energije veća.

U svakom slucaju, toplotna pumpa je uvek isplatljiviji sistem grejanja u odnosu na druge sisteme koje mozete instalirati u svoj objekat.

bunar

Da li mogu da upotrebim svoj stari bunar koji imam u dvorištu?

Bunar predstavlja vertikalni hidrogeološki objekat izveden u tlu čija namena je eksploatacija ili osmatranje podzemnih voda. Za izradu bunara koriste se metode kao što su iskop, bušenje sa jezgrovanjem ili bušenje.

U većini slučajeva nažalost nije moguće upotrebiti stari bunar iz okućnog prostora. Stari bunari koji se nalaze u dvorištima kod nas su relativno plitki i čak i u situacijama kada imaju dobar priliv vode temperatura te vode varira u zavisnosti od spoljašnjih uslova što negativno utiče na rad celog sistema.

voda-voda

Da li je bolje ugraditi sistem vazduh voda ili voda voda?

Podzemna voda kao toplotni izvor za toplotnu pumpu predstavlja idealno rešenje zbog svojih termodinamičkih osobina. 

Specifična toplota podzemne vode je u odnosu na vazduh četiri puta veća, a takođe je i koeficijent prelaza toplote mnogo veći nego kod vazduha.

Temperatura podzemnih voda je tokom cele godine konstantna i predstavlja nepresušni izvor toplotne energije koja se može iskoristiti kako zimi za grejanje tako i leti za hlađenje. Temperature podzemnih voda u Srbiji kreću se između 14 i 17°C što je i više nego dovoljno da bi sistem funkcionisao izuzetno ekonomično.

Izrada sistema vazduh voda je upotrebljiva, ali se na ovim prostorima pokazalo da zbog velike vlažnosti vazduha u toku zimskih meseci može doći do problema u radu. U periodima godine kada su temperature niže od 0C i kada je visoka vlažnost vazduha 70 – 80%, dolazi do formiranja leda na spoljašnjem izmenjivaču toplote. Ovaj led jako brzo blokira rad sistema i onemogućava njegov dalji rad. Čak i u slučaju otapanja leda, kapljice vode ostaju na izmenjivaču tako da vrlo brzo dolazi do ponovnog leđenja. Takođe kako spoljna temperatura opada tako opada i efikasnost i ekonomičnost sistema.  Ovaj sistem je primenjiv u situacijama kada ste spremni da imate još jedan alternativni sistem i da vodite računa i prebacujete sa jednog na drugi sistem grejanja. Kod sistema voda voda, temperatura vode je konstantna i ne dolazi do ovakvih problema.

sat

Za koje vreme će mi se vratiti uloženi novac?

Ako želite da izračunate vreme vraćanja ulaganja (broj godina vraćanja), od novonastalih troškova treba oduzeti godišnju uštedu koja nastaje kao rezultat rada sistema. Na primer, ako biste instalirali toplotnu pumpu u nov dom, ušteda usled niskih troškova sistema obično može da nadoknadi mesečne hipotekarne troškove, odmah stvarajući pozitivan protok novca. Zapamtite da je ušteda energije samo jedna od mnogih prednosti, koje Vam obezbeđuje sistem toplotne pumpe.

grejanje

Šta mi je potrebno da postojeći sistem grejanja zamenim sistemom toplotne pumpe?

Za instaliranje sistema sa toplotnom pumpom potrebna su vam 2 bunara, toplotna pumpa, bunarska i cirkulaciona pumpa i grejna tela (radijatori, podno, zidno, fan-coil…)

Bunari

Prvi bunar je bunar koji napaja sistem vodom iz podzemlja i u većini slučajeva njegov minimalni prečnik je 50mm. Ovaj prečnik odgovara prečniku okiten creva 1col koje se postavlja u sam bunar. Izbor pumpe se vrši u skladu sa zahtevanim protokom nivoom podzemne vode. Drugi bunar je prečnika 50mm i on služi za povrat upotrebljene vode u toplotnoj pumpi.

Toplotna pumpa

Toplotna pumpa je pored bunara sledeći neophodni element za postavljanje sistema grejanja. Kapacitet toplotne pumpe zavisi od veličine prostora koji grejete/hladite, kao i od toplotnih gubitaka samog objekta. Ako je objekat dobro izolovan možete računati na gubitke od 40 do 60W/m2/h. Potrebna količina vode za snabdevanje toplotne pumpe je u direktnoj vezi sa kapacitetom pumpe i može se naći u svim tehničkim listovima i osnovnim podacima o pumpi.

Grejna tela

Grejna tela koja se koriste u sistemu grejanja velikim delom opredeljuju efikasnost samog sistema. To je zbog toga što efikasnost rada toplotne pumpe zavisi od radne temperature na kojoj rade grejna tela. Primera radi, kod sistema s podnim i zidnim grejanjem odnosno hlađenjem radna temperatura je 35°C, a pri tim temperaturama toplotna pumpa daje koeficijent iskorišćenja (COP) između 6 i 7. Ovo zapravo znači da se sa uloženih 1kWh električne energije dobija 6 do 7 kWh toplotne energije.

Kod sistema s fan coil-om radna temperatura je oko 40°C do 45°C, a koeficijent iskorišćenja pada na oko 4,5. Sistem s radijatorima radi na temperaturama oko 50°C do 60°C, a koeficijent iskorišćenja pada na 3,5 do 4 sto i dalje predstavlja dobru isplatljivost … U sistemima s radijatorskim grejanjem nije moguće hlađenje, već je moguće dograditi fan coil koji bi preuzeo ulogu hlađenja prostorija na sebe.

merenje

Kako da izračunam kapacitet toplotne pumpe?

Da bi se izračunao kapacitet toplotne pumpe potrebno je izračunati toplotne gubitke samog objekta pa se stoga radi proračun u kome se navode karakteristike objekta kao što su: namena, spratnost, konstrukcija, slojevitost zidova, tip stolarije, površine…

Iz tog proračuna proizilazi stvarana potrebna količina toplote za zagrevanje objekta pa se na osnovu toga određuje snaga toplotne pumpe.

aktivno_pasivno_hladjenje

Aktivno i pasivno hlađenje

Aktivno hlađenje je kada toplotna pumpa radi punim kapacitetom kao i u režimu grejanja gde se postiže maksimalan kapacitet hlađenja uz sličan utrošak struje kao u režimu grejanja.

U nekim slučajevima gde je manja potreba za hlađenjem  uvodi se pasivno hlađenje. Pasivno hlađenje se odvija bez posredstva toplotne pumpe t.j., sama bunarska voda direktno u izmenjivaču toplote hladi vodu u sistemu. Ovakva vrsta hlađenja obezbeđuje se minimalnim utroškom električne energije jer rade samo bunarska i cirkulaciona pumpa, a istovremeno se produžava radni vek toplotne pumpe jer kompresor tada nije u funkciji.

buffer-tank

Akumulacioni rezervoar (bafer)

Za stabilan i siguran rad toplotne pumpe naša preporuka je da se instalira i akumulacioni rezervoar odgovarajuće veličine kapacitetu toplotne pumpe. Svrha akumulacionog rezervoara (buffer tank-a) jeste da voda koja cirkuliše između toplotne pumpe i tanka bude konstantna sa protokom nezavisno od protoka potrebnog za sistem grejanja. Neke vrste sistema grejanja imaju regulaciju, kao što su npr, termo glave na radijatorima koje kad postignu zadatu temperaturu u prostoru zatvore radijatorski ventil i samim tim smanje protok što bi bez tanka direktno uticalo na protok vode kroz izmenjivač toplotne pumpe, na porast pritiska freona kao i na smanjenje korisnog dejstva (C.O.P.-a) samog uređaja.

Akumulacioni rezervoar ima i druge prednosti kao što nam njegov naziv i govori. Dobijamo i dodatnu mogućnost da akumuliramo energiju u njega. Ova opcija je izuzetno dobra ako se voda greje toplotnom pumpom noću od 23h do 07h za vreme jeftine tarife kada je cena utrošenog kilovata daleko niža od cene istog preko dana.

Akumulacioni tank na sebi ima otvore na gornjem poklopcu kao i na dnu. Na otvor gornjeg poklopca se postavlja automatsko odzračno lonče čime dobijamo idealan odvajač vazduha iz celog sistema grejanja. I najmanji mehuri vazduha koju ostanu u sistemu grejanja kada dospeju u akumulacioni rezervoar biće odstranjeni kroz automatski odzračni ventil na vrhu rezervoara. Na dnu tanka se u zavisnosti od instalacije sistema grejanja stvara talog koji se jednostavnim otvaranjem ventila koji je montiran na donjem priključku odstranjuje iz tanka prilikom pripreme za sezonu grejanja.

Još jedna prednost buffer tanka jeste i ta što se na njega paralelno mogu povezati i druge vrsta izvora toplote kao što su gasni kotlovi, kotlovi na čvrsta goriva, solarni kolektori itd. Kao što možete da zamislite, u toj varijanti imate veliki broj kombinacija.

​Dakle prednosti akumulacionog rezervoara (buffer tank-a) u sistemu grejanja su:

  • Hidraulička skretnica
  • Akumulacija toplote
  • Sakupljač i separator vazduha
  • Ovajač taloga